Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti je u Republici Hrvatskoj stupio na snagu 23. travnja 2022. godine. Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26. 11. 2019.).
U obavezi usklađivanja s navedenim zakonom su:
- Poduzeća koja zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika, bez obzira na prirodu njihove djelatnosti
- Mala i mikropoduzeća, koja, među ostalim, sudjeluju u natječajima za javnu nabavu, koriste fondove EU-a, izložena su pranju novca ili pripadaju reguliranim subjektima u financijskom uslužnom sektoru
- Pravne osobe u javnom sektoru.
Svrha Zakona je osigurati učinkovitu zaštitu prijavitelju nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti. Tri su načina na koje se može prijaviti nepravilnost:
- Unutarnje prijavljivanje
- Vanjsko prijavljivanje
- Javno razotkrivanje
Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti poslodavcu i započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi.
Poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika mora imati uspostavljen sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
Poslodavci koji zapošljavaju manje od 50 radnika mogu imati uspostavljen sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Iznimno, poslodavac obuhvaćen primjenom akata iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga Zakona, dužan je uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti neovisno o broju zaposlenih.
Poslodavac će općim aktom urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika. Ove informacije moraju biti lako dostupne, razumljive i učinkovite u svrhu poticanja prvenstvenog korištenja sustava unutarnjeg prijavljivanja.
Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je pučka pravobraniteljica.
Prijavitelj nepravilnosti može prijaviti nepravilnost pučkoj pravobraniteljici nakon što je prvo podnio prijavu kroz sustav unutarnjeg prijavljivanja ili izravno kao nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.
Javno razotkrivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti.
Prijavitelj nepravilnosti koji javno razotkriva nepravilnost ima pravo na zaštitu:
- ako je prvo podnio prijavu sustavom unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja, ili izravno nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje (pučkoj pravobraniteljici), ali nisu poduzete odgovarajuće mjere kao odgovor na prijavu u predviđenim rokovima ili
- ako prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati da:
- nepravilnost može predstavljati neposrednu ili izričitu opasnost za javni interes, kao u slučaju krizne situacije ili rizika od nepopravljive štete
- u slučaju vanjskog prijavljivanja postoji rizik od osvete ili su izgledi da će se nepravilnost djelotvorno ukloniti niski zbog posebnih okolnosti slučaja.
Više informacija o vanjskom prijavljivanju i javnom razotkrivanju se može pronaći na web stranici Pučke pravobraniteljice.
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti je dostupan na ovom linku.
Članak 35. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti predviđa prilično velike kazne za neusklađenost, kao i za sprječavanje pokušaja prijavljivanja nepravilnosti.
Unutarnje prijavljivanje i dalje ostaje obaveza pravnih subjekata da samostalno i u potpunosti usklade svoje poslovanje s zakonskim odredbama. Jedna od obaveza je i imenovanja tzv. ABO-a (Anti-Bribery Officera odnosno mora imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe koje će zaprimati prijave i postupati sukladno interno propisanim procedurama).
Tvrtka Boost d.o.o. je sredinom 2022. godine uvela i uspješno certificirala ISO 37001 (Anti-Bribery Management System odnosno Sustavi upravljanja za suzbijanje podmićivanja) te Vas pozivamo da nam se javite u slučaju da Vam treba pomoć u zadovoljavanju zakonske regulative u kontekstu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
