Na 9. sjednici Vlade Republike Hrvatske doneseni su nacrti prijedloga zakona o računovodstvu i izmjenama i dopunama Zakona o reviziji s ciljem da se u postojeće zakone prenesu odredbe EU Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti. U nastavku članka donosimo što je predloženo u nacrtu prijedloga Zakona o računovodstvu s obzirom na Direktivu.
CSRD direktiva stupila je na snagu 5. siječnja 2023., a rok za prijenos iste u nacionalno zakonodavstvo je 6. srpnja 2024. godine.
Ključne promjene i zahtjevi
Terminologija: Izraz “nefinancijsko izvještavanje” zamijenjen je izrazom “izvještavanje o održivosti” kako bi se naglasila financijska važnost tih informacija.
Proširenje obveznika izvještavanja: Osim velikih poduzetnika, sada će i mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na tržište EU-a biti obveznici izvještavanja. Izuzeti su mikro poduzetnici, UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi i mirovinski fondovi.
Poduzetnici iz trećih zemalja: Obveznici izvještavanja o održivosti ako ostvaruju značajnu djelatnost na području EU-a.
Aspekt dvostruke značajnosti: Izvještaji trebaju obuhvatiti kako rizike za poduzetnika (financijska značajnost) tako i utjecaj poduzetnika na društvo i okoliš (značajnost utjecaja).
Neto prihod: Prijedlogom zakona uvodi se definicija pojma neto prihoda.
Neto prihod je godišnji iznos prihoda od prodaje proizvoda i usluga poduzetnika unutar i izvan grupe nakon odbitka rabata i popusta te poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza ako su povezani s prihodom, u skladu s primjenjivim standardima financijskog izvještavanja.
U odnosu na postojeći Zakon, najznačajnija novost koju donosi Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona je uvođenje izvještavanja o održivosti za pojedine skupine poduzetnika.
Ovim prijedlogom proširuje se krug obveznika koji moraju izvještavati o održivosti.
Tko su obveznici
Obveznici izvještavanja o održivosti postat će svi veliki poduzetnici prema kriterijima iz Računovodstvene direktive, odnosno iz Prijedloga zakona te mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište EU-a.
Mikro poduzetnici UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi, obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi te podružnice izuzeti su od obveze izvještavanja o održivosti navodi se dalje u Nacrtu prijedloga zakona o računovodstvu.
Obveza izvještavanja proširuje se i na poduzetnike iz trećih zemalja koji obavljaju značajnu djelatnost na području EU-a.
Poduzetnici iz trećih zemalja koji u EU ostvaruju neto prihod veći od 150 milijuna eura i koji imaju društvo kći ili podružnicu na području EU-a izvještavat će o održivosti. Kako bi se osigurala proporcionalnost i izvršivost takvih zahtjeva, na podružnice poduzetnika iz trećih zemalja primjenjivat će se prag neto prihoda većeg od 40 milijuna eura, a na društva kćeri poduzetnika iz trećih zemalja primjenjivat će se pragovi prema kojima se poduzetnik smatra velikim poduzetnikom ili malim poduzetnikom i srednjim poduzetnikom čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenom tržištu EU-a. Takva društva kćeri i podružnice bit će odgovorni za objavljivanje izvještaja o održivosti poduzetnika iz treće zemlje.
*Izvor: Obrada prema Prijedlogu zakona
Digitalizacija izvještavanja
Tvrtke će svoje izvještaje sastavljati i objavljivati u strojno i ljudima čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje (XHTML formatu) i da opisno označe svoj izvještaj o održivosti (XBRL oznake).
Prema ovom Nacrtu zakona na isti način trebat će objavljivati i godišnje financijske izvještaje te godišnje konsolidirane financijske izvještaje. Propisano je i kako će ministar financija, na prijedlog Financijske agencije, a uz prethodnu suglasnost Odbora za standarde financijskog izvještavanja, pravilnikom propisati nacionalne prilagodbe taksonomije propisane ESEF uredbom, taksonomiju za obveznike primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja te način izvještavanja u strojno i ljudima čitljivom formatu uključujući i druge pojedinosti u vezi izvještavanja. Iz tog razloga potrebno je prilagoditi i Registar godišnjih financijskih izvještaja kojeg u ime Ministarstva financija vodi Financijska agencija.
Centralizacija podataka: Prijedlog zakona predviđa centralizaciju podataka na razini EU-a i država članica kako bi se omogućila lakša dostupnost i usporedivost podataka.
*Izvor: Obrada prema Prijedlogu zakona
Sadržaj izvještavanja
Zakon također propisuje i sadržaj izvještavanja o održivosti te propisuje da će Izvještaj o održivosti biti dio izvještaja poslovodstva.
Svi poduzetnici koji su obveznici izvještavanja o održivosti morati izvještavati o održivosti u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (u daljnjem tekstu: ESRS) koje donosi Europska komisija. Cilj ESRS-a je utvrditi informacije o održivosti koje je poduzetnik dužan objaviti. Europska komisija će dodatno donijeti standarde za izvještavanje za male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na tržište EU-a te standarde za pojedine sektore i standarde za poduzetnike iz trećih zemalja.
Informacije o okolišnim, društvenim i kadrovskim pitanjima: Potrebno je izvještavati o utjecaju aktivnosti poduzetnika na ljude i okoliš, uključujući pitanja poštivanja ljudskih prava, borbu protiv korupcije i podmićivanja.
Prošlost i budućnost: Informacije trebaju obuhvatiti i prošle i buduće događaje, te kvalitativne i kvantitativne informacije.
Cijeli lanac vrijednosti: Izvještaji bi trebali obuhvatiti informacije o cijelom lancu vrijednosti poduzetnika.
Rokovi za izvještavanje o održivosti
Veliki poduzetnici: Počinju izvještavati od 1. siječnja 2024. godine.
Ostali poduzetnici: Počinju izvještavati postupno do 1. siječnja 2028. godine, ovisno o kategoriji poduzetnika.
Očekujemo kako će Zakon biti usvojeni do kraja ljetnog zasjedanja Hrvatskog sabora tj. do 15. srpnja 2024.
Izvor: Nacrt prijedloga zakona o računovodstvu
