IV. krug porezne reforme donosi od sljedeće godine određene promjene u poreznom sustavu. Na temelju prijedloga Vlade RH u nastavku dajemo sažet prikaz važnijih novosti koje se očekuju.
Očekuje se da će izneseni prijedlozi biti na javnoj raspravi i doneseni do kraja ove godine. U skladu s dosadašnjom praksom za očekivati je da će ozakonjeni propisi imati neke razlike u odnosu na predložene.
Zakon o porezu na dodanu vrijednost – Briše se odredba kojom je od 1. siječnja 2020. godine bila propisana opća stopa PDV-a od 24%. Stopa PDV-a za pripremanje i usluživanje jela i slastica u ugostiteljskim objektima i izvan njih snizit će se s 25% na 13%. Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećava se s 3.000.000,00 kuna na 7.500.000,00 kn. Porezni obveznici koji to žele moći će već u 2020. godini koristiti tu mogućnost – rok za prijavu promjene je 20.1.2020. godine.
Zakon o porezu na dobit – Proširit će se primjena stope poreza na dobitak od 12% na sve porezne obveznike koji su ostvarili ukupni prihod do 7.500.000,00 kn. Prema tome, sadašnjih 3.000.000,00 ukupnih prihoda podiže se na 7.500.000,00 kn. Oni čiji će ukupni prihod iznositi 7.500.00,01 kn i više, plaćat će porez na dobitak po stopi od 18%.
Zakon o porezu na dohodak:
- Fizičke osobe koje će ostvarivati dohodak po osnovi darovanje pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba troškova prehrane, smještaja, odjeće, školovanja i sl., a prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama općekorisne svrhe, više neće morati na to plaćati porez.
- Ukoliko će neprofitna organizacija isplatiti članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije pomoć i potporu, isto se više neće smatrati dohotkom.
- Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja izuzimaju se iz oporezivog cenzusa od 15.000 kn.
- Prilikom isplate plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, poslodavci će moći koristiti porezni odbitak (ispravlja se nepravda u korist radnika kako ne bi na povrat poreza iz svoje zadnji plaće morali čekati godišnji obračun poreza na dohodak i povrat od strane Porezne uprave).
- Najavljeno je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 kn na 4.000 kn (NE povećavaju se mjesečni iznosi za uzdržavane članove).
- Porezna uprava omogućila je poduzetnicima uvid u već primljene neoporezive primitke njihovih radnika –uvid u primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca do određenog godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju te radnik više neće imati obvezu dostavljati pismene potvrde o istom.
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom:
- Fiskalizacija pratećih dokumenata od 01.04.2020. – obveznici fiskalizacije morat će se izjasniti koriste li po poslovnicama mogućnost , odnosno imaju li potrebu izdavanja takvih dokumenata te se obveza fiskalizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije. Fiskalizacija pratećih dokumenata neće isključiti fiskalizaciju računa za isporuku (prateći dokumenti na kojima se navode podaci o plaćanju evidentirat će se u sustavu fiskalizacije te će ih sustav Porezne uprave povezivati s izdanim i fiskaliziranim računima).
- Uvodi se QR kod kao obvezni element svakog računa kako bi se omogućila brža i lakša provjera računa. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja, stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela 1. siječnja 2021. godine.
Zakon o posebnom porezu na motorna vozila – propisuje se uvjet za oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju. Uvjet za primjenu oslobođenja bio bi da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.
Opći porezni zakon – predlaže se novi čl. 12. kojim bi se propisivala nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona. Tako se smatra da poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla koji ima obilježja nesamostalnog rada. Smatra se također nedopustivim stalna promjena organizacijskog oblika kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama. Ako poduzetnik u isključivu svrhu korištenja niže porezne stope, izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze koristi povezana društva, smatra se također korištenje pogodnosti koje nisu u skladu sa zakonom. U dijelu Općeg poreznog zakona koji uređuje poslovanje povezanih osoba u čl. 49. dodan je st. 3. koji uvjetuje priznavanje poslova između povezanih osoba samo ako bi i druge osobe koje nisu u takvom odnosu pod jednakim ili sličnim okolnostima ostvarile takve poslovne odnose.
Uvodi se povećanje iznosa minimalne plaće, što će ponovno pasti na teret gospodarstva. Iako se najčešće spominju tekstilna i prerađivačka industrija, ne smijemo zaboraviti niti odredbe kolektivnih ugovora za graditeljstvo i ugostiteljstvo, a iz vida se ne smije izgubiti činjenica da bi poslodavci sami povisili plaće kada bi davanja za njih bila manja.
Trenutni mjesečni iznos: 3.750,00 kn bruto. Trenutni mjesečni iznos :3.000,00 kn neto.
Uredba o minimalnoj plaći nalagala bi 3.250,00 kn neto, odnosno bruto 4.062,51 kn (+8,33%).
Može se zaključiti da su predviđene promjene rezultat potrebe pojednostavljenja zakona, odnosno njihove jednostavnije primjene.
