Trenutačno postoje dva najveća izazova s kojima se čovječanstvo suočava i snažno su isprepletena: korupcija i klimatska kriza.
Indeks percepcije korupcije koji provodi Transparency International je vodeći globalni indikator korupcije u javnom sektoru u zemljama diljem svijeta.
Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2024. godinu pokazuje da je korupcija opasan problem u svim dijelovima svijeta, ali da se promjene na bolje događaju u mnogim zemljama.
CPI rangira 180 zemalja i teritorija diljem svijeta prema percipiranim razinama korupcije u javnom sektoru. Rezultati su prikazuju na ljestvici od 0 (vrlo korumpirano) do 100 (vrlo čisto).
Iako su 32 zemlje značajno smanjile razinu korupcije od 2012. godine, još uvijek predstoji veliki posao za obaviti.
Čak 148 zemalja je stagniralo ili se pogoršalo u istom razdoblju.
Globalni prosjek od 43 također je stajao godinama, dok više od dvije trećine zemalja ima rezultate ispod 50.
Zapadna Europa i Europska unija i dalje spadaju u najuspješniju regiju iako je prosječni rezultat i ovdje pao sa 65 na 64.
Korupcija pogađa milijarde ljudi diljem svijeta, uništava živote, ugrožava ljudska prava i pogoršava globalne krize. Blokira stvarnu akciju tamo gdje je najpotrebnija – a s autokratima u usponu i slabljenjem demokracije, borba protiv nje nikada nije bila hitnija.
„Korupcija je rastuća globalna prijetnja koja čini mnogo više od potkopavanja razvoja – ona je ključni uzrok pada demokracije, nestabilnosti i kršenja ljudskih prava. Međunarodna zajednica i svaka nacija moraju borbu protiv korupcije učiniti glavnim i dugoročnim prioritetom. To je ključno za suzbijanje autoritarizma i osiguravanje mirnog, slobodnog i održivog svijeta. Opasni trendovi otkriveni u ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije naglašavaju potrebu da se sada poduzmu konkretne mjere za rješavanje globalne korupcije.“
François Valérian Predsjednik organizacije Transparency International
Klimatska kriza, neprimjeren utjecaj i “prljavi” novac
Korupcija je snažno isprepletena s jednim od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo trenutačno suočava: klimatskim promjenama.
Ogroman broj ljudi diljem svijeta trpi ozbiljne posljedice globalnog zagrijavanja jer se kradu ili zloupotrebljavaju sredstva namijenjena pomoći zemljama u smanjenju emisija stakleničkih plinova i zaštiti ranjivog stanovništva.
Istodobno, korupcija u obliku neprimjerenog utjecaja ometa politike usmjerene na rješavanje klimatske krize i dovodi do štete za okoliš.
Zaštita napora za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama od korupcije učinit će te aktivnosti spašavanja života učinkovitijima i zauzvrat koristiti ljudima u potrebi.
Dok se milijarde ljudi diljem svijeta svakodnevno suočavaju s posljedicama klimatskih promjena, resursi za prilagodbu i ublažavanje i dalje su žalosno neadekvatni. Korupcija pojačava te izazove, predstavljajući dodatnu prijetnju ranjivim zajednicama.
Istraživanja također otkrivaju da je korupcija velika prijetnja klimatskim promjenama.
Ometa napredak u smanjenju emisija i prilagodbi neizbježnim učincima globalnog zagrijavanja. Klimatska korupcija može poprimiti i oblik neprimjerenog utjecaja na donositelje odluka od strane zagađujućih industrija i političara koji su u sukobu interesa jer posjeduju udjele u naftnim i plinskim tvrtkama ili rade za njih.
Zemlje s najmanje i najviše korupcije
Sedmu godinu zaredom Danska je na čelu ljestvice s ocjenom 90. Finska i Singapur zauzimaju drugo i treće mjesto, s rezultatima 88, odnosno 84. S 83 boda, Novi Zeland je izvan prva tri mjesta po prvi put od 2012., ali ostaje u prvih 10, s Luksemburgom (CPI rezultat: 81), Norveškom (81), Švicarskom (81), Švedskom (80), Nizozemskom (78), Australijom (77), Islandom (77) i Irskom (77).
U međuvremenu, zemlje koje se suočavaju sa sukobima ili s vrlo ograničenim slobodama i slabim demokratskim institucijama zauzimaju dno indeksa. Južni Sudan (8), Somalija (9) i Venezuela (10) zauzimaju posljednja tri mjesta. Sirija (12), Ekvatorijalna Gvineja (13), Eritreja (13), Libija (13), Jemen (13), Nikaragva (14), Sudan (15) i Sjeverna Koreja (15) upotpunjuju popis s najnižim rezultatima.
Hrvatska
Hrvatska je ove godine zabilježila pad u ocjeni, s 50 na 47 bodova, što ju je smjestilo na 63. mjesto od ukupno 180 zemalja svijeta i gotovo na samo začelje zemalja EU. Osim nas lošije su Malta s 46, Rumunjska s 46, Bugarska s 43 i Mađarska s 41 boda.
Prosjek članica Europske unije je 64, tako da Hrvatska zaostaje za 17 bodova.
Ovaj pad ukazuje na pogoršanje percepcije korupcije u zemlji, unatoč naporima za borbu protiv korupcije. Transparency International ističe da su potrebne hitne i konkretne mjere kako bi se suzbila korupcija i osigurao održivi razvoj.
U dodatnom izvještaju za Zapadnu Europu i EU za Hrvatsku se spominje nedavna afera s ministrom zdravstva koji je dobio otkaz zbog sumnje da je primao mito u zamjenu za odobrenje nabave robotske medicinske opreme od određene tvrtke po znatno višim cijenama za nekoliko javnih bolnica.
Također, spomenuti smo i u pitanju u pogledu imenovanja sudaca i ukupne kvalitete pravosudnog sustava u zemljama u EU.
Zaključak
Indeks percepcije korupcije za 2024. godinu jasno pokazuje da je korupcija i dalje veliki problem na globalnoj razini, ali i u Hrvatskoj.
Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se suzbila korupcija i osigurala transparentnost, posebno u kontekstu klimatskih akcija koje su ključne za budućnost našeg planeta.
Izvori: Corruption Perceptions Index 2024 – Transparency.org
