Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti objavljen je u Narodnim novinama br. 17/19, a stupa na snagu 1. srpnja 2019. g.
Cilj je ovoga Zakona učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.
Prijavljivanje nepravilnosti može biti unutarnje i vanjsko te javno razotkrivanje.
Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti poslodavcu. Poslodavac koji zapošljava najmanje 50 osoba dužan je uspostaviti unutarnje prijavljivanje nepravilnosti.
Neke od novih obveza poslodavca:
– osigurati mogućnost unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti
– imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti na prijedlog najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca
– zaštititi prijavitelja nepravilnosti od štetne radnje i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja njihovih posljedica
– čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno zakonu
– poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti
– općim aktom (pravilnik) urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
– imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe Zakona u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, a od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi i poslodavac fizička osoba ako:
1. ne donese opći akt (pravilnik) u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
2. opći akt (pravilnik) na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama koje obavljaju poslove
3. ne imenuje povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s prijavom nepravilnosti na način kako je propisano
4. od trenutka zaprimanja prijave ne ispita prijavu nepravilnosti i ne poduzme radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti odnosno ako ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti, na njegov zahtjev, o tijeku i radnjama poduzetima u postupku i ne omogući mu uvid u spis u rokovima
5. stavi u nepovoljan položaj povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika zbog poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, od 3000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi i poslodavac fizička osoba ako:
1. spriječi prijavljivanje nepravilnosti prema
2. pokuša otkriti ili otkrije identitet prijavitelja nepravilnosti
3. prijavitelja nepravilnosti ne zaštiti od štetne radnje ili ne poduzme nužne mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja posljedica štetnih radnji, u okviru svojih nadležnosti
4. na bilo koji način utječe ili pokuša utjecati na postupanje povjerljive osobe i/ili njezina zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti suprotno odredbi članka 19. stavka 4. ovoga Zakona.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja zlouporabi pravo na prijavljivanje nepravilnosti.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj povjerljiva osoba i/ili njezin zamjenik koji zlouporabe svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti.
