Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, jučer je na izvanrednoj sjednici Europskog parlamenta predstavila svoju strategiju gospodarskog oporavka EU nakon krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.
U ovoj je fazi najvažnije da je u Fondu za oporavak (Sljedeće generacije EU) za Hrvatsku napravljena primarna alokacija sredstava u iznosu od 10 milijardi eura. Od toga bi 7 milijardi bilo u obliku bespovratne pomoći dok bi nešto manje od tri milijarde bilo u formi vrlo povoljnih zajmova.
Osim Fonda za oporavak, koji će poslužiti kao svojevrsni aneks budućeg proračuna EU, von der Leyen je ponudila i kompromisno rješenje za novi Višegodišnji financijski okvir, tj. proračun Unije za narednih sedam godina.
Dvije ‘magične brojke’ koje je cijela Europa nestrpljivo čekala proteklih dana svele su se na 750 milijardi eura i 1,85 bilijuna (tisuću milijardi) eura.
Kao što se i očekivalo, von der Leyen je pozvala na reformu financijskog sustava EU kako bi se Uniji privremeno omogućilo da iskoristi svoj snažan kreditni rejting kako bi na svjetskom tržištu kapitala pozajmila 750 milijardi eura za oporavak svojih članica. Objasnila je da će se taj paket kanalizirati putem programa EU te da će se pozajmljeni novac vratiti putem budućih Višegodišnjih proračuna, specificiravši pritom da se neće vratiti prije 2028., ali ni kasnije od 2058.
Novac koji će se prikupiti za financiranje troškova ‘Sljedeće generacije EU’, kako je Komisija svoj prijedlog nazvala, bit će investiran u tri stupa s ciljem poticanja investicija i ekonomske reforme država članica, poticanja privatnih investicija te investiranja u lekcije koje su naučene tijekom krize.
Za potrebe zelene i digitalne tranzicije, ali i veće otpornosti nacionalnih ekonomija, Komisija predlaže iznos od 560 milijardi eura. U tom će smislu 310 milijardi članicama biti dostupno kao bespovratna sredstva, dok će 250 milijardi nuditi kao povoljan kredit. Taj će stup biti dostupan svim državama članicama, ali će prioritet biti dan onim zemljama i regijama koje su osjetile najveći udarac tijekom pandemije. Novom inicijativom REACT-EU osigurat će se 55 milijardi eura za potrebe mladih koji su proteklih mjeseci izgubili svoja radna mjesta. Članicama će se na raspolaganje staviti 40 milijardi eura za tranziciju prema klimatskoj neutralnosti, ali i 15 milijardi za jačanje poljoprivrede.
Putem instrumenta za solventnost mobilizirat će se sredstva privatnih investitora za hitnu intervenciju u europske kompanije, sektore i regije koje je najviše pogodio koronavirus. Očekuje se da će instrument početi poslovati do kraja 2020. godine, a njegov će proračun biti 31 milijardi eura. Komisija vjeruje da će se tom investicijom ‘otključati’ novih 300 milijardi. Isto se planira učiniti i s fondom InvestEU.
Von der Leyen smatra da bi se njezin prijedlog proračuna na stolu Europskoga vijeća trebao naći već u srpnju, kako bi se što prije usuglasila stajališta država članica koje ga moraju jednoglasno usvojiti da on bude važeći.
